Kad ne postoji predmet oporezivanja porezom na poklon, ne postoji ni obveznik poreza po tom osnovu. Međutim, na prenos bez naknade koji jeste predmet oporezivanja porezom na poklon, obveznik poreza je poklonoprimac, i to ukoliko je predmet poklona:
-pravo na nepokretnost koja je na teritoriji Republike, obveznik je poklonoprimac bilo da je rezident ili nerezident Republike Srbije;
-pokretne stvari ili prava, obveznik poklonoprimac koji je rezident Republike Srbije – za stvari i prava koje se nalaze na teritoriji Republike Srbije ili u inostranstvu. Za stvari i prava koje se nalaze na teritoriji Republike Srbije, obveznik je poklonoprimac koji je nerezident Republike Srbije.
Na primer, poklon nepokretnosti koja se nalazi na teritoriji Makedonije ili Grčke, nije predmet oporezivanja porezom na poklon u Republici Srbiji, pa ni kad je poklonoprimac rezident Republike Srbije. Poklon putničkog automobila registrovanog u Valjevu koji fizičko lice (koje nije obveznik PDV) učini nerezidentu Republike predmet je oporezivanja porezom na poklon (uz pretpostavku da je vrednost automobila preko 100.000 dinara).
Poklonodavac nije obveznik poreza na poklon, ali je zakonski jemac za izmirenje poreske obaveze za učinjeni poklon, i to:
-supsidijarni – ako se ugovorom nije obavezao da će izmiriti poresku obavezu po osnovu poreza na poklon
-solidarni – ako se ugovorom obavezao da će izmiriti poresku obavezu po osnovu poreza na poklon.
Jemstvo je lično sredstvo obezbeđenja ispunjenja obaveze po osnovu poreza na poklon. Na taj način, pored poreskog obveznika, poreski organ dobija još jednog dužnika za isti poreski dug, čime se postiže veća verovatnoća da će taj dug biti naplaćen ako poreski obveznik ne bude mogao da izmiri.
Supsidijarno jemstvo je jemstvo drugog reda – poklonodavac kao jemac je dužan da izmiri poresku obavezu tek ako je ne izmiri poreski obveznik. Poreski organ može zahtevati da poresku obavezu izmiri poklonodavac kao supsidijarni jemac nakon što iskoristi sve zakonske mogućnosti da poreski dug naplati od poklonoprimca kao poreskog obveznika (u redovnoj i prinudnoj naplati). Supsidijarni jemac je dužan da izmiri poresku obavezu ako poreski organ nije uspeo da je naplati od poreskog obveznika u visini njegovog poreskog duga.
Solidarni jemac je dužnik istog reda sa poreskim obveznikom. Stoga poreski organ ne mora da traži izmirenje poreske obaveze od solidarnog jemca tek pošto ne uspe da se naplati od poklonoprimca kao poreskog obveznika, već može zahtevati da poresku obavezu izmiri poklonodavac i bez prethodnog pokušaja da tu obavezu naplati od poklonoprimca.
Iz prirode jemstva proizlazi da nije reč o samostalnoj obavezi, već o jemstvu za izmirenje cele tuđe obaveze, što u slučaju zakonskog jemstva za izmirenje poreza na poklon znači da obaveza solidarnog jemca podrazumeva da postoji obaveza poklonoprimca kao poreskog obveznika i da njena visina zavisi od visine te obaveze.